Şunu aradınız:: gospodaru (Sırpça - Wolof)

i rekoše mu: gospodaru! on ima deset kesa.
Ñu ne ko: “sang bi, am na fukki libidoor ba noppi.”

a gospodaru se sažali za tim slugom, pusti ga i dug oprosti mu.
noonu sangam yërëm ko, bàyyi ko, baal ko bor ba.

i dodje drugi govoreæi: gospodaru! kesa tvoja donese pet kesa.
surga ba ca topp ñëw ne: “sang bi, sa libidoor ba indi na juróomi libidoor.”

i reèe sluga: gospodaru, uèinio sam kako si zapovedio, i još mesta ima.
«surga ba ñëwaat ne ko: “sang bi, def naa li nga ma sant, waaye bérab bi feesul.”

i dozvavši redom dužnike gospodara svog reèe prvom: koliko si dužan gospodaru mom?
noonu mu daldi woolu kenn ku nekk ca ña ameeloon njaatigeem bor. ka jëkk a ñëw, mu ne ko: “Ñaata nga ameel sama njaatige?”

budite dakle pokorni svakoj vlasti èoveèijoj, gospoda radi: ako caru, kao gospodaru;
na seen nangub boroom bi tax, ngeen déggal képp kuy kilifa, muy buur ba gën a kawe,

a posle dodjoše i one druge devojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.
gannaaw loolu janq ya ca des agsi naan: “sang bi, sang bi, ubbil nu.”

no sluga taj pade i klanjaše mu se govoreæi: gospodaru! prièekaj me, i sve æu ti platiti.
kon jaraaf ja daanu ciy tànkam ne ko: “muñal ma, dinaa la fey lépp.”

i rekoše: gospodaru! mi se opomenusmo da ovaj laža kaza još za života: posle tri dana ustaæu.
Ñu ne ko: «boroom réew mi, fàttaliku nanu ne, naxkat booba waxoon na, bi muy dund naan: “gannaaw ñetti fan dinaa dekki.”

a on odgovarajuæi reèe mu: gospodaru! ostavi je i za ovu godinu dok okopam oko nje i obaspem gnojem;
surga ba tontu ko ne: “sang bi, bàyyiwaat ko fi at mii. dinaa wàqi taat wi, def ci tos.

i gde udje kažite gospodaru od one kuæe: uèitelj veli: gde je gostionica gde æu jesti pashu s uèenicima svojim?
kër gi mu dugg nag, ngeen ne boroom kër gi: “kilifa gi nee na: ana néegu gan, bi may lekke reeru jéggi bi, man ak samay taalibe?”

a reèe im: Žetva je dakle velika, a poslenika malo; nego se molite gospodaru od žetve da izvede poslenike na žetvu svoju.
mu ne leen: «ngóob mi yaatu na, waaye liggéeykat yi barewuñu. Ñaanleen nag boroom ngóob mi, mu yebal ay liggéeykat, ñu góob toolam.

a pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.
naka noona ki jot ñaari milyoŋ it jegeñsi ne ko: “kilifa gi, dénk nga ma ñaari milyoŋ, seetal, ame naa ci yeneen ñaar.”

za kog nemam šta upravo pisati gospodaru. zato ga i dovedoh pred vas, a osobito preda te, agripa care, da bih, pošto bude ispitivanje, imao šta pisati.
fekk awma dara lu wóor ci mbiram, lu ma man a bind sang bi. moo tax ma indi ko ci seen kanam, rawatina ci sa kanam buur agaripa, ngir sunu jataay may ma lu ma bind.

i pristupivši onaj što je primio pet talanata, donese još pet talanata govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanata; evo još pet talanata ja sam dobio s njima.
noonu ki jot juróomi milyoŋ ya jegeñsi, indi yeneen juróom naan: “kilifa gi, dénk nga ma juróomi milyoŋ; seetal, ame naa ci yeneen juróom.”

a pristupivši i onaj što je primio jedan talanat reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovek: žnješ gde nisi sejao, i kupiš gde nisi vejao;
«gannaaw loolu nag, ki jot benn milyoŋ jegeñsi ne ko: “kilifa gi, xamoon naa ne, nit ku néeg nga; dangay dajale foo jiwul, tey góob foo faruwul.

i došavši sluga taj kaza ovo gospodaru svom. tada se rasrdi domaæin i reèe sluzi svom: idi brzo na raskršæa i ulice gradske, i dovedi amo siromahe, i kljaste, i bogaljaste, i slepe.
«surga ba dellu ca njaatigeem nettali ko loolu lépp. noonu boroom kër ga mer, daldi ne surga ba: “demal gaaw ca pénc ya ak ca mbedd ya ca dëkk ba, te indil ma fii néew doole yi, ñu làggi ñi, gumba yi ak lafañ yi.”