Sie suchten nach: spes (Latein - Serbisch)

spes mihi prima deus
bog mi je prva nada

in me omnis spes mihi est
in all hope for me

ecce spes eius frustrabitur eum et videntibus cunctis praecipitabitu
gle, zaludu je nadati mu se; kad ga samo ugleda èovek, ne pada li?

quia factus es spes mea turris fortitudinis a facie inimic
podigni zastavu za one koji te se boje, da uteku od luka,

spes quae differtur adfligit animam lignum vitae desiderium venien
dugo nadanje mori srce, i želja je ispunjena drvo životno.

beatus cuius deus iacob adiutor eius spes eius in domino deo ipsiu
o visokoj slavi tvog velièanstva, i o divnim delima tvojim razmišljam.

clamavi ad te domine dixi tu es spes mea portio mea in terra viventiu
rasuše se po kamenim vrletima sudije njihove, i èuše reèi moje kako su blage.

quoniam deus in generatione iusta consilium inopis confudistis quoniam dominus spes eius es
pevaæu gospodu, koji mi dobro èini

beatus vir cuius est nomen domini spes ipsius et non respexit in vanitates et insanias falsa
evo s pedi dao si mi dane, i vek je moj kao ništa pred tobom. baš je ništa svaki èovek živ.

et spes nostra firma pro vobis scientes quoniam sicut socii passionum estis sic eritis et consolationi
i nadanje naše tvrdo je za vas. ako li se utešavamo, za vašu je utehu i spasenje, znajuæi da kao što ste zajednièari u našem stradanju tako i u utesi.

et dixit ad me fili hominis ossa haec universa domus israhel est ipsi dicunt aruerunt ossa nostra et periit spes nostra et abscisi sumu
tada mi reèe: sine èoveèji, ove su kosti sav dom izrailjev; gle, govore: posahnuše kosti naše i prodje nadanje naše, propadosmo.

et dominus de sion rugiet et de hierusalem dabit vocem suam et movebuntur caeli et terra et dominus spes populi sui et fortitudo filiorum israhe
i gospod æe riknuti sa siona, i iz jerusalima æe pustiti glas svoj, i zatrešæe se nebo i zemlja; ali æe gospod biti utoèište svom narodu i krepost sinovima izrailjevim.

et dicet habitator insulae huius in die illa ecce haec erat spes nostra ad quos confugimus in auxilium ut liberaret nos a facie regis assyriorum et quomodo effugere poterimus no
i reæi æe tada koji žive na ovom ostrvu: gle, to je uzdanica naša, ka kojoj pritecasmo za pomoæ da se saèuvamo od cara asirskog; kako æemo se izbaviti?