검색어: sole (라틴어 - 크로아티아어)

mulier amicta sole
super thronus vigonti quatour

hanc quoque vidi sub sole sapientiam et probavi maxima
još vidjeh pod suncem i ovu "mudrost" koja mi se uèini velikom:

sole autem orto aestuaverunt et quia non habebant radicem aruerun
a kad sunce ogranu, izgorje i jer nemaše korijena, osuši se.

vidi sub sole in loco iudicii impietatem et in loco iustitiae iniquitate
još vidim kako pod suncem umjesto pravice vlada nepravda i umjesto pravednika zloèinac.

sicut cera quae fluit auferentur supercecidit ignis et non viderunt sole
probudi se, dušo moja! probudi se, harfo i citaro! probudit æu zoru jutarnju.

vidi cunctos viventes qui ambulant sub sole cum adulescente secundo qui consurgit pro e
opazih kako svi koji žive i hode pod suncem pristaju uz mladiæa, uz nastupnika koji ga naslijedi.

est et alia infirmitas pessima quam vidi sub sole divitiae conservatae in malum domini su
i vidjeh teško zlo pod suncem: skupljeno blago što je na propast svojemu vlasniku.

quid enim proderit homini de universo labore suo et adflictione spiritus qua sub sole cruciatus es
jer što on dobiva za sav svoj napor i trud koji je pod suncem podnio?

et idcirco taeduit me vitae meae videntem mala esse universa sub sole et cuncta vanitatem atque adflictionem spiritu
omrznuh život, jer mi se uèini muènim sve što se zbiva pod suncem: sve je ispraznost i pusta tlapnja.

neque sole autem neque sideribus apparentibus per plures dies et tempestate non exigua inminente iam ablata erat spes omnis salutis nostra
kako se pak više dana nije pomaljalo ni sunce ni zvijezde, a oluja bjesnjela nemalena, bila je veæ propala svaka nada da æemo se spasiti.

in sole posuit tabernaculum suum et ipse tamquam sponsus procedens de thalamo suo exultavit ut gigans ad currendam viam %suam
užad podzemlja sputiše me, smrtonosne zamke padoše na me:

cogitavi in corde meo abstrahere a vino carnem meam ut animum meum transferrem ad sapientiam devitaremque stultitiam donec viderem quid esset utile filiis hominum quod facto opus est sub sole numero dierum vitae sua
odluèih tijelo krijepiti vinom, a srce posvetiti mudrosti; poželjeh prigrliti i ludost, kako bih spoznao usreæava li ljude ono što pod nebesima èine za izbrojenih dana svojega života.