Je was op zoek naar: hau la hatene (Tetum - Indonesisch)

Menselijke bijdragen

Van professionele vertalers, bedrijven, webpagina's en gratis beschikbare vertaalbronnen.

Voeg een vertaling toe

Tetum

Indonesisch

Info

Tetum

forsa boot gnome nian mak ninia komunidade. ema nebe la konhese, ho hatene nomos la hatene halo koding, bele kontribui atu halo gnome diak liu tan.

Indonesisch

kekuatan terbesar gnome terletak pada komunitasnya. siapa pun anda, dengan maupun tanpa kemampuan menulis kode, tetap diterima sebagai kontributor untuk membantu gnome semakin baik.

Laatste Update: 2014-08-15
Gebruiksfrequentie: 1
Kwaliteit:

Tetum

pntl aileu ho asia fundation sosializa lei posted: monday, october 27, 2014 | 1 comments | 4668 views polisia nasional timor lorosa’e (pntl) distrito aileu liu husi aktividade konselho polisiamento komunitariu (kp k) kuntinua halo sosializasaun lei violensia domestika (vd), no lei nain ba rai, lei ambiental, ba komunidade sira iha area rural atu bele kompriende lei sira nee ho diak. “sosializasaun ne’e realize tamba apoiu fundus husi asia fundation, tamba ne’e polisia hanesan implementador, nafatin ho fundasaun asia atu kuntinua halo sosializasaun ba komunidade sira iha area remotas sira,” hateten adjunto komandante pntl distrito aileu, wainhira partisiapa iha sosializasaun lei violensia domestika iha aldeia rairema suku liura sub-distrito aileu-vila, kinta (23/10). sebastião alves quintão hatutan tan sosializaun lei sira ne’e, importantante ba komunidade sira iha area rural atu hatene didiak kona ba lei sira ne’e, tamba problema dala barak mosu mai husi areas remotas sira, ho nune’e esforsu pntl nian ne’ebe iha liu husi aktividade kpk ne’ebe implementa iha suku, polisia pronto nafatin halao nia servisu oinsa atu halo sosializasaun ba komunidade sira iha area rural atu bele hatene mos kona lei refer atu nune’e sira bele prevene a’an husi konflito uma laran. adjunto komandante ne’e salenta tan katak liu husi sosializasaun sira ne’ebe pntl no ong sira halo durante ne’e hare ba kazu violensia domestika hahu redus ona iha distrito aileu. “iha statestika pntl distrito aileu ne’ebe abdeit kada fulan, iha ne’eba ami hare katak kazu krime ne’e tun, ne’e signifika rujultado posetivu tebes,” salenta sebastião alves. iha fatin hanesan julio de olivera ne’ebe partisipa iha sosialisazaun ne’e nia parte senti kontenti tamba bele aprende oinsa violensia domestika ne’e, ipaktu husi violensia domestika, no oinsa atu prevene violensia domestika iha uma laran. iha sorin seluk cesar trinito gaio hateten wainhira implementa kpk iha iha suku sira konflitu hahu redus ona, no komunidade sira mos hatene oinsa atu halo keiza ba polisia ba polisia wain hira hare violensia domestika mosu iha sira nia le’et. “hafoin de implenta kpk iha suku sitisaun sira iha mudansa, tamba dala ruma xefe suku sira dehan; maun dalaruma ita halo tiha lei violensia domestika maibe kazu ne’e sae, entaun ami esplika ba sira katak ne’e ita bo’ot sira susesu tamba uluk komunidade sira la ahtene hato’o keiza maibe agora sira hatene ona dalan hato’o keiza,” hatenete reprezentante fundasaun asia cesar trinito gaio hateten. aktividade sosializasaun ne’e implenta husi kpk distrito aileu no hetan apoiu husi funsaun asia hodi halo sosializasaun ba komunidade sira kona lei violensia domestika, lei nain ba rai, lei ambienta, fahe mos informasaun ba komunidade sira oinsa oinsa prosesu investigasaun ba kazu krime no prosesu atendimento ba vitima violensia domestika husi xefe seksaun polisia vulneral person unit (vpu) distrito aileu e partisipa iha actividade reprezentante administrador distrito aileu, adjuntu komandante pntl, xefe scksaun polisia vpu, reprezentante fundasaun asia, inklui komunidade husi aldeia lima (5) hanesan aldeia fatubesi,rairema,raimansu,kirilelo, no laklo suku liurai sub-distrito aileu-vila. no aktividade ne’e foin halao ba suku hitu (7) iha sub-distrito aileu-vila, hanesan suku assirirmou,fahiria,saburia,seloi malere,dudato,hoholua, suku liurai, no falta suku tolu ha’at (4) hanesan; fatubosa,lahae,lausi, seloi karaik, sub-distrito aileu-vila, e tuir planu sei halao ba suku sira ne’e sei dauk halo no mos ba sub-distrito 3 seluk iha distrito aileu. tom unidade polisiamentu komunitária polísia nasionál timor-leste moris iha loron 27 fulan marsu tinan 2000, hahu kedan husi neba instituisaun polísia nasionál timor-leste nia ejistensia ho naran etps – east timor police services liu tiha tihan ida naran ida ne’e muda fali ba tlps – timor-leste police services, naran pntl – polísia nasionál timor-leste hahu moris ho dekretu lei no.08/2004 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba dahuluk, no tuir fali halo revisaun ba lei organika polísia nasionál timor-leste no hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba daruak, lei organika ida ne;e mosu hafoin krize tinan 2006, ne’ebe amak fo impaktu mak’as ba dezemvolvementu polísiamentu timor leste. pntl ou naran seluk nebe iha antes pntl mosu, hahu kedan ona nia aktividades ba polísiamentu komunitária nebe altura neba ho naran community policing units (cpu) iha untaet nian tempu kedan husi tinan 2000, nebe maka lidera uluk liu husi unpol hodi ajuda membru pntl sira, historia mosu community policing hahu iha komandu distrital dili, iha momentu nebá dili infrenta problema barak hahu husi problema sosial ka komunidade nian to’o problema krime sira nebe maka komplexu tebes. insiativa ida hahu hamosu community policing iha altura nebá maka oinsa atu konvense komunidade sira nebe maka fa’án sasan iha merkado lama ( agora ccd), tanba hetan kritika barak husi komunidade tanba tlps momentu nebá uza liu forsa hodi duni ema sai husi merkado lama sem halo komunikasaun ida nebe diak. akompaña ho matenek ema nian no evolusaun husi tempu ba tempu, ema barak komesa komprende dadaun konseitu estadu direitu demokratiku, estadu timor-leste hahu halo lei oan sira hanesan ejisensia ida, tenki iha nia lei oan sira rasik oinsa bele regulariza iha ninia estrutura hodi defini postura instituisaun nian, maka dekretu lei no.08/2004 defini mos polísia komunitária hanesan unidade ida hodi hola mos parte hanesan estrutura ida iha polísia nasionál timor-leste ho naran unidade polísiamentu komunítaria nasionál – upkn baseia ba dekretu lei ida ne’e maka unidade polísia komunitária nebe uluk (antes dekretu lei no.08/2004) konsentra deit iha dili hahu espalla iha teritorio tomak, estadu timor-leste iha nia polítiku rasik oinsa atu bele dezemvolve no haforsa nia instituisaun ida nebe forsa no util maka iha tinan 2009 hahu halo revisaun hodi hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba daruak, no muda naran unidade polísia komunitária nasionál – upkn ba fali departamentu polísia komunitária nasionál – dpkn ho nia misaun no hamosu estratejia oin oin atu bele manan fiar no konfiasa komunidade nian hodi kria parseiria nebe metin hanesan tuir mai : misaun misaun instituisaun polísia nasionál de timor-leste (pntl) maka forsa siguransa ida néebé atu defende legalidade demokratiku hodi garante siguransa ba sidadaun timor-leste no asegura direitu sidadaun tuir kondisaun néebé estabelese ona iha konstituisaun rdtl artigo. 147 no lei organiku 09/2009 artigo 1.2. no misaun polísia komunitária tuir artigo 18 lei organika da pntl.departamentu polísiamentu komunitária maka departamento ida iha komandu nasionál de operasaun nia okos ho nia misaun espesifika hanesan tuir mai: • tuir kolaborasun ho sentru formasaun polísia nian defini nesesidades no programa instrusaun ba serbisu espesialidadepolísiamentu komunitária nian. • elabora estudu pareser ba programa no aktividade sira ne’ebé komandu distrital sira atu dezenvolve hamutuk ho populasaun. • halo públisidade kona-ba kna’ar no misaun pntl nian iha komunidade nia le’et. • fó apoiu ba komandu distrital hodi estabelese relasaun ho estrutura sira iha komunidade nia laran. • hala’o tarefa seluk ne’ebé monu iha ámbitu misaun nian nia laran. motto: “hamutuk ita prevene no kombate krime iha timor-leste” valor valor importante serbisu polísia komunitária nian, maka tenki hetan fiar husi komunidade ba serbisu polísial, atu trata ema hotu-hotu nia direitu ho justu, respeita dignidade ema nian, fo korajen ba ema no halo interaksaun atu bele nune’e hamenus ona kusto finanseiro ba governu liu husi estrategia prevensaun krime ne’ebe adekuadu. atu atinje objetivu hirak husi misaun, motto no valor maka presiza tebes formulasaun estrutura nebe maka bele sai hanesan postura husi departamentu polísia komunitária nian, nune;e bele ona definia kapasidade no kapabilidade husi departamentu polísia komunitária rasik oinsa atu dezemvolve no defini politika departamentu nian, hodi dezemvolve no melloria implementasaun natureza polísiamentu timor-leste nebe defini polísia komunitária sai hanesan filozosia polísiamentu timor-leste,. objétivu departamentu polisíamentu komunitáriu iha objetivu atu promove pntl nia estratéjia sira ba prevensaun krime no protesaun komunitária iha repúblika demokrátika timor-leste nia laran. knaar pntl nian hodi prevene krime no fó guransa sei hala’o liuhosi aprosimasaun parseria ida ho sidadaun timor-leste tomak. baze legál pntl nia funsaun relasiona ho protesaun komunitária no p revensaun krimi hakerek ona iha artigu 147 husi konstituisaun rdtl. artigu ida ne’e fo baze legál kona-ba knar pntl nian hodi garante seguransa sidadaun nian iha nasaun laran tomak nomos atu prevene krimi ho respeitu tomak ba ditetus umanus. polisíamentu komunitáriu deskreve tiha iha artigu 18 husi lei organika. funsaun knáar departamentu polisíamentu komunitária nasionál nian (dpkn) maka atu fó edukasuan no hasa’e koñesementu tantu ba polisía komunidade kona-ba ideia no konseitu prevensaun krimi no seguransa komunidade nomos fó meiu hodi hato’o mensajen ne’ebe uniforme ba nasaun laran tomak iha proseu ne’ebe kooordenadu liu husi estrutura unidade protesaun komunidade nasionál nian. fornese edukasaun no formasaun ba pntl no komunidade kona-ba kna’ar polísia nian, lei no orden iha komunidade leét. fornese koórdenasaun no servisu hamutuk ho seksaun internu pntl nian, departamentu sira governu nian, ajénsia internasionál sira, ong sira, no igreja iha rdtl laran hodi garante aproximasaun multilaterál ida ba prevensaun krime vizaun estratéjiku komandu jerál pntl vip – vizibilidades involvelmentu no professionalismu, ne’ebe ho nia definisaun hanesan tuir mai : vizibilidades : (v) hatudu presenza polísia nian liu husi aktividades polísial iha komunidade nia leét iha fatin hotu hotu, hodi nune’e komunidade sente seguru no hakmatek. involvementu : (i) involvementu komunidade nian iha lalaok seguransa hodi nune’e eduka ona komunidade saimos nain ba asaun sira seguransa, nune’e seguransa laos responsabilidade pntl nian deit, maibe responsabilidade ema hotu hotu nian hodi asegura espiritu parseriado nebe forte liutan. professionalismu: (p) hatudu matenek iha ita nia atuasaun no atendementu, nakonu ho disiplina hatene lori án no tau án iha komunidade nia leet, nomós respeita hirarkia komandu nian, hodi asegura integridade, kredibilidade no prestiju instituisaun pntl. referensia polisia komunitaria • june 7, 2016 • pntl aileu ho asia fundation sosializa lei • pntl aileu ho asia fundation sosializa lei • posted: monday, october 27, 2014 | 1 comments | 4668 views • polisia nasional timor lorosa’e (pntl) distrito aileu liu husi aktividade konselho polisiamento komunitariu (kp k) kuntinua halo sosializasaun lei violensia domestika (vd), no lei nain ba rai, lei ambiental, ba komunidade sira iha area rural atu bele kompriende lei sira nee ho diak. • “sosializasaun ne’e realize tamba apoiu fundus husi asia fundation, tamba ne’e polisia hanesan implementador, nafatin ho fundasaun asia atu kuntinua halo sosializasaun ba komunidade sira iha area remotas sira,” hateten adjunto komandante pntl distrito aileu, wainhira partisiapa iha sosializasaun lei violensia domestika iha aldeia rairema suku liura sub-distrito aileu-vila, kinta (23/10). • sebastião alves quintão hatutan tan sosializaun lei sira ne’e, importantante ba komunidade sira iha area rural atu hatene didiak kona ba lei sira ne’e, tamba problema dala barak mosu mai husi areas remotas sira, ho nune’e esforsu pntl nian ne’ebe iha liu husi aktividade kpk ne’ebe implementa iha suku, polisia pronto nafatin halao nia servisu oinsa atu halo sosializasaun ba komunidade sira iha area rural atu bele hatene mos kona lei refer atu nune’e sira bele prevene a’an husi konflito uma laran. • adjunto komandante ne’e salenta tan katak liu husi sosializasaun sira ne’ebe pntl no ong sira halo durante ne’e hare ba kazu violensia domestika hahu redus ona iha distrito aileu. • “iha statestika pntl distrito aileu ne’ebe abdeit kada fulan, iha ne’eba ami hare katak kazu krime ne’e tun, ne’e signifika rujultado posetivu tebes,” salenta sebastião alves. • iha fatin hanesan julio de olivera ne’ebe partisipa iha sosialisazaun ne’e nia parte senti kontenti tamba bele aprende oinsa violensia domestika ne’e, ipaktu husi violensia domestika, no oinsa atu prevene violensia domestika iha uma laran. • iha sorin seluk cesar trinito gaio hateten wainhira implementa kpk iha iha suku sira konflitu hahu redus ona, no komunidade sira mos hatene oinsa atu halo keiza ba polisia ba polisia wain hira hare violensia domestika mosu iha sira nia le’et. • “hafoin de implenta kpk iha suku sitisaun sira iha mudansa, tamba dala ruma xefe suku sira dehan; maun dalaruma ita halo tiha lei violensia domestika maibe kazu ne’e sae, entaun ami esplika ba sira katak ne’e ita bo’ot sira susesu tamba uluk komunidade sira la ahtene hato’o keiza maibe agora sira hatene ona dalan hato’o keiza,” hatenete reprezentante fundasaun asia cesar trinito gaio hateten. • aktividade sosializasaun ne’e implenta husi kpk distrito aileu no hetan apoiu husi funsaun asia hodi halo sosializasaun ba komunidade sira kona lei violensia domestika, lei nain ba rai, lei ambienta, fahe mos informasaun ba komunidade sira oinsa oinsa prosesu investigasaun ba kazu krime no prosesu atendimento ba vitima violensia domestika husi xefe seksaun polisia vulneral person unit (vpu) distrito aileu e partisipa iha actividade reprezentante administrador distrito aileu, adjuntu komandante pntl, xefe scksaun polisia vpu, reprezentante fundasaun asia, inklui komunidade husi aldeia lima (5) hanesan aldeia fatubesi,rairema,raimansu,kirilelo, no laklo suku liurai sub-distrito aileu-vila. no • aktividade ne’e foin halao ba suku hitu (7) iha sub-distrito aileu-vila, hanesan suku assirirmou,fahiria,saburia,seloi malere,dudato,hoholua, suku liurai, no falta suku tolu ha’at (4) hanesan; fatubosa,lahae,lausi, seloi karaik, sub-distrito aileu-vila, e tuir planu sei halao ba suku sira ne’e sei dauk halo no mos ba sub-distrito 3 seluk iha distrito aileu. tom oct 15 pntl distritu aileu simu promosaun devisa foun aileu: depois de exame nasional ba promosaun devisa,membru polisia nasional timor leste ( pntl ) 88 hosi distritu aileu simu promosaun devisa (pangkat)foun,ne’ebé halao ho parade iha kuarter jeral pntl distritu aileu iha sesta loron 09/04/ liu ba. kaer liman: komandante pntl distritu aileu supertendente antonino mauluta ( lao uluk ),akompanha hosi ajd komandante,unpol, konvidadus hotu,kaer liman no fó parabens ba membru pntl ne’ebé foin simu promosaun devisa/foto.lf martinho da.costa pntl hanesan institusaun ne’ebé hamrik iha sekretaris estadu siguransa (ses) nia okos,hamutuk ho institusaun seluk hanesan,f-fdtl, siguransa sivil no bombeiros.atu bele sai profisional tuir prinsipiu orden no lei,hodi bele serbi povu no nasaun timor leste diak liu tan iha futuru mai,ne’e duni tenke iha devisa ne’ebé klaru atu determina komandante no soldadu.promosaun devisa ne’e liu hosi prosesu ida ne’ebé naruk hanesan membru,ajente,sub komandante no komandante sira hotu tenke tuir exame eskrita no pratika nivel nasional,hosi exame ne’e mak determina membru ida bele hetan promosaun ka lae.no ba distritu aileu nian membru 88 hetan promosaun la ingklui komandante no adjuntu komandante iha diskursu komandante pntl distritu aileu antonino mauluta hateten “ atu simu promosaun ne’e laos ho fasil maibe liu hosi prosesu ida ne’ebé naruk no todan tebes,tamba promosaun ne’e hanesan todan ida tan tau mai pntl nian kabas” antonino mauluta ho devisa supertendente ne’e deklara liu tan katak “ membru pntl ne’ebé hetan promosaun hamutuk 88,la ingklui komandante no adjuntu komandante,iha membru 88 ne’ebé mai hosi sub 4 hanesan aileu vila,laiquedoe,remexio no laulara,i hosi membru 88 ne’e mós fahe ba parte hanesan,inspektor asistente (sub altertnos ) ema nain 3,sarjentu xefi ema nain 3,premeiru sarjentu ema nain 2,sarjentu ema nain 14,ajente x efi ema nain38,ajenti prinsipal ema nain 24 no ajenti ema nain1.” supertendente antonino mauluta iha nian lia menon hateten “sai hanesan lutu ba povu no nasaun ida ne’e,presija fó neon ho laran tomak hodi serbi ba povu no nasaun tuir prinsipiu lei no orden,disiplina importante liu,tamba membru ida mak la iha disiplina entaun hamonu reputasaun nian-an rasik no bele mós fó impaktu ba instutisaun pntl rasik” wainhira l.f dada lia ho membru pntl ne’ebé hetan promosaun viera lucia no bartolomenu maia hateten,hanesan membru polisia senti kontente no orgulhu ho devisa ne’e. xefi ajenti veira lucia hateten “ nia parte senti kontente tamba saida mak nia hanoin no saida mak sai hanesan nia hakarak realiza duni ona,” veira lucia ne’ebé mai hosi undade transitu ne’e promete katak “ nia sei kolabora hmutuk ho nia belun sira seluk atu bele serbisu diak liu tan iha unidade nian laran,hodi serbi povu no nasaun ida ne’e” hosi parte bartolomeu maia hateten “ hanesan membru polisia ne’ebé serbisu hodi serbi ba rai ida ne’e,ne’eduni ho mudansa devisa ne’e nia parte senti orgulhu,maske hosi parte balu sira la kontente maibe dezisaun mak hanesan ne’e ona,ne’e duni hakarak ka lakoi prontu atu serbisu ba oin” bartolomeu ne’ebé ho devisa sarjentu rekomenda ba komanda pntl katak “ ba oin komando tenke tau matan nafatin ba susesu ne’ebé sira nu’udar membru polisia timor leste ne’ebé durante ne’e serbisu ba rai no povu nasaun ida ne’e liu hosi komando pntl,atu nune’e ami bele serbisu diak liu tan no lao avansa ba oin hamutuk” oinsa lider kominitariu no veteranus sira nian observasaun ho promosaun devisa foun ba membru pntl ne’e.candido maria alves hateten “promosaun ne’e hanesan passu positivu ida tan ba membru polisia sira,ho devisa foun ne’e bele fó motivasaun ba sira,tamba durante ne’e ita la hatene komandante mak ne’ebé no soldadu mak ne’ebé,agora ho devisa foun ne’e kapas teb-tebes bele atu bele fó forsa ka kbi’it bo’o liu tan ba sira atu bele serbisu makas hodi serbi ita nian povo no nasaun timor leste” candido ne’ebé hanesan veteranus hosi distritu aileu ne’e sublñha liu iha nia liamenon katak “ promosaun ne’e hanesan buat todan ida tan ba membru polisia sira,maibe maske todan tenke lao nafatin ba oin atu lao tuir lolos lei no orden” hosi sorin seluk ilidio maufelo kasu ba l.f katak “ nu’udar lider komunitariu ne’ebé besik liu iha kapital distritu,senti orgulhu ho promosaun ne’e tamba iha distritu aileu marka tan istoria foun ida ba membru pntl sira,promosaun ne’e bele lori tan instutisaun ne’e sai forsa liu tan iha futuru mai ” ilidio ne’ebé hanesan xefi suku aissirimou ne’e hato’o nia esperansa katak “ ho devisa foun ne’e sira bele hadia liu tan sira nian despilina tuir orden hosi komando no iliddio hateten nia parte prontoo atu kolabora hamutuk ho pntl sira atu fó siguransa ba komunidade,spesial liu ba distritu aileu” iha observasaun l.f ba sermonia tula devisa foun ne’ebé halo iha kuarter pntl distritu aileu ne’e lao ho susesu,maske iha promosaun ne’e membru polisia balu la konkorda ho devisa ne’ebé fó ba sira,maibe devisa ne’ebé simu mai duni hosi valor ne’ebé hetan liu hosi exame nasional.iha promosaun devisa ne’e tula dereitamente hosi komandante pntl distritu aileu supertendente antonino mauluta ho fó bensa devisa hosi padre parokia são pedro i são paulo aileu,i asiste mós hosi adjuntu komand

Indonesisch

pntl aileu ho asia fundation sosializa lei posted: monday, october 27, 2014 | 1 comments | 4668 views polisia nasional timor lorosa’e (pntl) distrito aileu liu husi aktividade konselho polisiamento komunitariu (kp k) kuntinua halo sosializasaun lei violensia domestika (vd), no lei nain ba rai, lei ambiental, ba komunidade sira iha area rural atu bele kompriende lei sira nee ho diak. “sosializasaun ne’e realize tamba apoiu fundus husi asia fundation, tamba ne’e polisia hanesan implementador, nafatin ho fundasaun asia atu kuntinua halo sosializasaun ba komunidade sira iha area remotas sira,” hateten adjunto komandante pntl distrito aileu, wainhira partisiapa iha sosializasaun lei violensia domestika iha aldeia rairema suku liura sub-distrito aileu-vila, kinta (23/10). sebastião alves quintão hatutan tan sosializaun lei sira ne’e, importantante ba komunidade sira iha area rural atu hatene didiak kona ba lei sira ne’e, tamba problema dala barak mosu mai husi areas remotas sira, ho nune’e esforsu pntl nian ne’ebe iha liu husi aktividade kpk ne’ebe implementa iha suku, polisia pronto nafatin halao nia servisu oinsa atu halo sosializasaun ba komunidade sira iha area rural atu bele hatene mos kona lei refer atu nune’e sira bele prevene a’an husi konflito uma laran. adjunto komandante ne’e salenta tan katak liu husi sosializasaun sira ne’ebe pntl no ong sira halo durante ne’e hare ba kazu violensia domestika hahu redus ona iha distrito aileu. “iha statestika pntl distrito aileu ne’ebe abdeit kada fulan, iha ne’eba ami hare katak kazu krime ne’e tun, ne’e signifika rujultado posetivu tebes,” salenta sebastião alves. iha fatin hanesan julio de olivera ne’ebe partisipa iha sosialisazaun ne’e nia parte senti kontenti tamba bele aprende oinsa violensia domestika ne’e, ipaktu husi violensia domestika, no oinsa atu prevene violensia domestika iha uma laran. iha sorin seluk cesar trinito gaio hateten wainhira implementa kpk iha iha suku sira konflitu hahu redus ona, no komunidade sira mos hatene oinsa atu halo keiza ba polisia ba polisia wain hira hare violensia domestika mosu iha sira nia le’et. “hafoin de implenta kpk iha suku sitisaun sira iha mudansa, tamba dala ruma xefe suku sira dehan; maun dalaruma ita halo tiha lei violensia domestika maibe kazu ne’e sae, entaun ami esplika ba sira katak ne’e ita bo’ot sira susesu tamba uluk komunidade sira la ahtene hato’o keiza maibe agora sira hatene ona dalan hato’o keiza,” hatenete reprezentante fundasaun asia cesar trinito gaio hateten. aktividade sosializasaun ne’e implenta husi kpk distrito aileu no hetan apoiu husi funsaun asia hodi halo sosializasaun ba komunidade sira kona lei violensia domestika, lei nain ba rai, lei ambienta, fahe mos informasaun ba komunidade sira oinsa oinsa prosesu investigasaun ba kazu krime no prosesu atendimento ba vitima violensia domestika husi xefe seksaun polisia vulneral person unit (vpu) distrito aileu e partisipa iha actividade reprezentante administrador distrito aileu, adjuntu komandante pntl, xefe scksaun polisia vpu, reprezentante fundasaun asia, inklui komunidade husi aldeia lima (5) hanesan aldeia fatubesi,rairema,raimansu,kirilelo, no laklo suku liurai sub-distrito aileu-vila. no aktividade ne’e foin halao ba suku hitu (7) iha sub-distrito aileu-vila, hanesan suku assirirmou,fahiria,saburia,seloi malere,dudato,hoholua, suku liurai, no falta suku tolu ha’at (4) hanesan; fatubosa,lahae,lausi, seloi karaik, sub-distrito aileu-vila, e tuir planu sei halao ba suku sira ne’e sei dauk halo no mos ba sub-distrito 3 seluk iha distrito aileu. tom unidade polisiamentu komunitária polísia nasionál timor-leste moris iha loron 27 fulan marsu tinan 2000, hahu kedan husi neba instituisaun polísia nasionál timor-leste nia ejistensia ho naran etps – east timor police services liu tiha tihan ida naran ida ne’e muda fali ba tlps – timor-leste police services, naran pntl – polísia nasionál timor-leste hahu moris ho dekretu lei no.08/2004 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba dahuluk, no tuir fali halo revisaun ba lei organika polísia nasionál timor-leste no hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba daruak, lei organika ida ne;e mosu hafoin krize tinan 2006, ne’ebe amak fo impaktu mak’as ba dezemvolvementu polísiamentu timor leste. pntl ou naran seluk nebe iha antes pntl mosu, hahu kedan ona nia aktividades ba polísiamentu komunitária nebe altura neba ho naran community policing units (cpu) iha untaet nian tempu kedan husi tinan 2000, nebe maka lidera uluk liu husi unpol hodi ajuda membru pntl sira, historia mosu community policing hahu iha komandu distrital dili, iha momentu nebá dili infrenta problema barak hahu husi problema sosial ka komunidade nian to’o problema krime sira nebe maka komplexu tebes. insiativa ida hahu hamosu community policing iha altura nebá maka oinsa atu konvense komunidade sira nebe maka fa’án sasan iha merkado lama ( agora ccd), tanba hetan kritika barak husi komunidade tanba tlps momentu nebá uza liu forsa hodi duni ema sai husi merkado lama sem halo komunikasaun ida nebe diak. akompaña ho matenek ema nian no evolusaun husi tempu ba tempu, ema barak komesa komprende dadaun konseitu estadu direitu demokratiku, estadu timor-leste hahu halo lei oan sira hanesan ejisensia ida, tenki iha nia lei oan sira rasik oinsa bele regulariza iha ninia estrutura hodi defini postura instituisaun nian, maka dekretu lei no.08/2004 defini mos polísia komunitária hanesan unidade ida hodi hola mos parte hanesan estrutura ida iha polísia nasionál timor-leste ho naran unidade polísiamentu komunítaria nasionál – upkn baseia ba dekretu lei ida ne’e maka unidade polísia komunitária nebe uluk (antes dekretu lei no.08/2004) konsentra deit iha dili hahu espalla iha teritorio tomak, estadu timor-leste iha nia polítiku rasik oinsa atu bele dezemvolve no haforsa nia instituisaun ida nebe forsa no util maka iha tinan 2009 hahu halo revisaun hodi hamosu dekretu lei no.09/2009 hanesan lei organika polísia nasionál timor-leste ba daruak, no muda naran unidade polísia komunitária nasionál – upkn ba fali departamentu polísia komunitária nasionál – dpkn ho nia misaun no hamosu estratejia oin oin atu bele manan fiar no konfiasa komunidade nian hodi kria parseiria nebe metin hanesan tuir mai : misaun misaun instituisaun polísia nasionál de timor-leste (pntl) maka forsa siguransa ida néebé atu defende legalidade demokratiku hodi garante siguransa ba sidadaun timor-leste no asegura direitu sidadaun tuir kondisaun néebé estabelese ona iha konstituisaun rdtl artigo. 147 no lei organiku 09/2009 artigo 1.2. no misaun polísia komunitária tuir artigo 18 lei organika da pntl.departamentu polísiamentu komunitária maka departamento ida iha komandu nasionál de operasaun nia okos ho nia misaun espesifika hanesan tuir mai: • tuir kolaborasun ho sentru formasaun polísia nian defini nesesidades no programa instrusaun ba serbisu espesialidadepolísiamentu komunitária nian. • elabora estudu pareser ba programa no aktividade sira ne’ebé komandu distrital sira atu dezenvolve hamutuk ho populasaun. • halo públisidade kona-ba kna’ar no misaun pntl nian iha komunidade nia le’et. • fó apoiu ba komandu distrital hodi estabelese relasaun ho estrutura sira iha komunidade nia laran. • hala’o tarefa seluk ne’ebé monu iha ámbitu misaun nian nia laran. motto: “hamutuk ita prevene no kombate krime iha timor-leste” valor valor importante serbisu polísia komunitária nian, maka tenki hetan fiar husi komunidade ba serbisu polísial, atu trata ema hotu-hotu nia direitu ho justu, respeita dignidade ema nian, fo korajen ba ema no halo interaksaun atu bele nune’e hamenus ona kusto finanseiro ba governu liu husi estrategia prevensaun krime ne’ebe adekuadu. atu atinje objetivu hirak husi misaun, motto no valor maka presiza tebes formulasaun estrutura nebe maka bele sai hanesan postura husi departamentu polísia komunitária nian, nune;e bele ona definia kapasidade no kapabilidade husi departamentu polísia komunitária rasik oinsa atu dezemvolve no defini politika departamentu nian, hodi dezemvolve no melloria implementasaun natureza polísiamentu timor-leste nebe defini polísia komunitária sai hanesan filozosia polísiamentu timor-leste,. objétivu departamentu polisíamentu komunitáriu iha objetivu atu promove pntl nia estratéjia sira ba prevensaun krime no protesaun komunitária iha repúblika demokrátika timor-leste nia laran. knaar pntl nian hodi prevene krime no fó guransa sei hala’o liuhosi aprosimasaun parseria ida ho sidadaun timor-leste tomak. baze legál pntl nia funsaun relasiona ho protesaun komunitária no p revensaun krimi hakerek ona iha artigu 147 husi konstituisaun rdtl. artigu ida ne’e fo baze legál kona-ba knar pntl nian hodi garante seguransa sidadaun nian iha nasaun laran tomak nomos atu prevene krimi ho respeitu tomak ba ditetus umanus. polisíamentu komunitáriu deskreve tiha iha artigu 18 husi lei organika. funsaun knáar departamentu polisíamentu komunitária nasionál nian (dpkn) maka atu fó edukasuan no hasa’e koñesementu tantu ba polisía komunidade kona-ba ideia no konseitu prevensaun krimi no seguransa komunidade nomos fó meiu hodi hato’o mensajen ne’ebe uniforme ba nasaun laran tomak iha proseu ne’ebe kooordenadu liu husi estrutura unidade protesaun komunidade nasionál nian. fornese edukasaun no formasaun ba pntl no komunidade kona-ba kna’ar polísia nian, lei no orden iha komunidade leét. fornese koórdenasaun no servisu hamutuk ho seksaun internu pntl nian, departamentu sira governu nian, ajénsia internasionál sira, ong sira, no igreja iha rdtl laran hodi garante aproximasaun multilaterál ida ba prevensaun krime vizaun estratéjiku komandu jerál pntl vip – vizibilidades involvelmentu no professionalismu, ne’ebe ho nia definisaun hanesan tuir mai : vizibilidades : (v) hatudu presenza polísia nian liu husi aktividades polísial iha komunidade nia leét iha fatin hotu hotu, hodi nune’e komunidade sente seguru no hakmatek. involvementu : (i) involvementu komunidade nian iha lalaok seguransa hodi nune’e eduka ona komunidade saimos nain ba asaun sira seguransa, nune’e seguransa laos responsabilidade pntl nian deit, maibe responsabilidade ema hotu hotu nian hodi asegura espiritu parseriado nebe forte liutan. professionalismu: (p) hatudu matenek iha ita nia atuasaun no atendementu, nakonu ho disiplina hatene lori án no tau án iha komunidade nia leet, nomós respeita hirarkia komandu nian, hodi asegura integridade, kredibilidade no prestiju instituisaun pntl. referensia polisia komunitaria • june 7, 2016 • pntl aileu ho asia fundation sosializa lei • pntl aileu ho asia fundation sosializa lei • posted: monday, october 27, 2014 | 1 comments | 4668 views • polisia nasional timor lorosa’e (pntl) distrito aileu liu husi aktividade konselho polisiamento komunitariu (kp k) kuntinua halo sosializasaun lei violensia domestika (vd), no lei nain ba rai, lei ambiental, ba komunidade sira iha area rural atu bele kompriende lei sira nee ho diak. • “sosializasaun ne’e realize tamba apoiu fundus husi asia fundation, tamba ne’e polisia hanesan implementador, nafatin ho fundasaun asia atu kuntinua halo sosializasaun ba komunidade sira iha area remotas sira,” hateten adjunto komandante pntl distrito aileu, wainhira partisiapa iha sosializasaun lei violensia domestika iha aldeia rairema suku liura sub-distrito aileu-vila, kinta (23/10). • sebastião alves quintão hatutan tan sosializaun lei sira ne’e, importantante ba komunidade sira iha area rural atu hatene didiak kona ba lei sira ne’e, tamba problema dala barak mosu mai husi areas remotas sira, ho nune’e esforsu pntl nian ne’ebe iha liu husi aktividade kpk ne’ebe implementa iha suku, polisia pronto nafatin halao nia servisu oinsa atu halo sosializasaun ba komunidade sira iha area rural atu bele hatene mos kona lei refer atu nune’e sira bele prevene a’an husi konflito uma laran. • adjunto komandante ne’e salenta tan katak liu husi sosializasaun sira ne’ebe pntl no ong sira halo durante ne’e hare ba kazu violensia domestika hahu redus ona iha distrito aileu. • “iha statestika pntl distrito aileu ne’ebe abdeit kada fulan, iha ne’eba ami hare katak kazu krime ne’e tun, ne’e signifika rujultado posetivu tebes,” salenta sebastião alves. • iha fatin hanesan julio de olivera ne’ebe partisipa iha sosialisazaun ne’e nia parte senti kontenti tamba bele aprende oinsa violensia domestika ne’e, ipaktu husi violensia domestika, no oinsa atu prevene violensia domestika iha uma laran. • iha sorin seluk cesar trinito gaio hateten wainhira implementa kpk iha iha suku sira konflitu hahu redus ona, no komunidade sira mos hatene oinsa atu halo keiza ba polisia ba polisia wain hira hare violensia domestika mosu iha sira nia le’et. • “hafoin de implenta kpk iha suku sitisaun sira iha mudansa, tamba dala ruma xefe suku sira dehan; maun dalaruma ita halo tiha lei violensia domestika maibe kazu ne’e sae, entaun ami esplika ba sira katak ne’e ita bo’ot sira susesu tamba uluk komunidade sira la ahtene hato’o keiza maibe agora sira hatene ona dalan hato’o keiza,” hatenete reprezentante fundasaun asia cesar trinito gaio hateten. • aktividade sosializasaun ne’e implenta husi kpk distrito aileu no hetan apoiu husi funsaun asia hodi halo sosializasaun ba komunidade sira kona lei violensia domestika, lei nain ba rai, lei ambienta, fahe mos informasaun ba komunidade sira oinsa oinsa prosesu investigasaun ba kazu krime no prosesu atendimento ba vitima violensia domestika husi xefe seksaun polisia vulneral person unit (vpu) distrito aileu e partisipa iha actividade reprezentante administrador distrito aileu, adjuntu komandante pntl, xefe scksaun polisia vpu, reprezentante fundasaun asia, inklui komunidade husi aldeia lima (5) hanesan aldeia fatubesi,rairema,raimansu,kirilelo, no laklo suku liurai sub-distrito aileu-vila. no • aktividade ne’e foin halao ba suku hitu (7) iha sub-distrito aileu-vila, hanesan suku assirirmou,fahiria,saburia,seloi malere,dudato,hoholua, suku liurai, no falta suku tolu ha’at (4) hanesan; fatubosa,lahae,lausi, seloi karaik, sub-distrito aileu-vila, e tuir planu sei halao ba suku sira ne’e sei dauk halo no mos ba sub-distrito 3 seluk iha distrito aileu. tom oct 15 pntl distritu aileu simu promosaun devisa foun aileu: depois de exame nasional ba promosaun devisa,membru polisia nasional timor leste ( pntl ) 88 hosi distritu aileu simu promosaun devisa (pangkat)foun,ne’ebé halao ho parade iha kuarter jeral pntl distritu aileu iha sesta loron 09/04/ liu ba. kaer liman: komandante pntl distritu aileu supertendente antonino mauluta ( lao uluk ),akompanha hosi ajd komandante,unpol, konvidadus hotu,kaer liman no fó parabens ba membru pntl ne’ebé foin simu promosaun devisa/foto.lf martinho da.costa pntl hanesan institusaun ne’ebé hamrik iha sekretaris estadu siguransa (ses) nia okos,hamutuk ho institusaun seluk hanesan,f-fdtl, siguransa sivil no bombeiros.atu bele sai profisional tuir prinsipiu orden no lei,hodi bele serbi povu no nasaun timor leste diak liu tan iha futuru mai,ne’e duni tenke iha devisa ne’ebé klaru atu determina komandante no soldadu.promosaun devisa ne’e liu hosi prosesu ida ne’ebé naruk hanesan membru,ajente,sub komandante no komandante sira hotu tenke tuir exame eskrita no pratika nivel nasional,hosi exame ne’e mak determina membru ida bele hetan promosaun ka lae.no ba distritu aileu nian membru 88 hetan promosaun la ingklui komandante no adjuntu komandante iha diskursu komandante pntl distritu aileu antonino mauluta hateten “ atu simu promosaun ne’e laos ho fasil maibe liu hosi prosesu ida ne’ebé naruk no todan tebes,tamba promosaun ne’e hanesan todan ida tan tau mai pntl nian kabas” antonino mauluta ho devisa supertendente ne’e deklara liu tan katak “ membru pntl ne’ebé hetan promosaun hamutuk 88,la ingklui komandante no adjuntu komandante,iha membru 88 ne’ebé mai hosi sub 4 hanesan aileu vila,laiquedoe,remexio no laulara,i hosi membru 88 ne’e mós fahe ba parte hanesan,inspektor asistente (sub altertnos ) ema nain 3,sarjentu xefi ema nain 3,premeiru sarjentu ema nain 2,sarjentu ema nain 14,ajente x efi ema nain38,ajenti prinsipal ema nain 24 no ajenti ema nain1.” supertendente antonino mauluta iha nian lia menon hateten “sai hanesan lutu ba povu no nasaun ida ne’e,presija fó neon ho laran tomak hodi serbi ba povu no nasaun tuir prinsipiu lei no orden,disiplina importante liu,tamba membru ida mak la iha disiplina entaun hamonu reputasaun nian-an rasik no bele mós fó impaktu ba instutisaun pntl rasik” wainhira l.f dada lia ho membru pntl ne’ebé hetan promosaun viera lucia no bartolomenu maia hateten,hanesan membru polisia senti kontente no orgulhu ho devisa ne’e. xefi ajenti veira lucia hateten “ nia parte senti kontente tamba saida mak nia hanoin no saida mak sai hanesan nia hakarak realiza duni ona,” veira lucia ne’ebé mai hosi undade transitu ne’e promete katak “ nia sei kolabora hmutuk ho nia belun sira seluk atu bele serbisu diak liu tan iha unidade nian laran,hodi serbi povu no nasaun ida ne’e” hosi parte bartolomeu maia hateten “ hanesan membru polisia ne’ebé serbisu hodi serbi ba rai ida ne’e,ne’eduni ho mudansa devisa ne’e nia parte senti orgulhu,maske hosi parte balu sira la kontente maibe dezisaun mak hanesan ne’e ona,ne’e duni hakarak ka lakoi prontu atu serbisu ba oin” bartolomeu ne’ebé ho devisa sarjentu rekomenda ba komanda pntl katak “ ba oin komando tenke tau matan nafatin ba susesu ne’ebé sira nu’udar membru polisia timor leste ne’ebé durante ne’e serbisu ba rai no povu nasaun ida ne’e liu hosi komando pntl,atu nune’e ami bele serbisu diak liu tan no lao avansa ba oin hamutuk” oinsa lider kominitariu no veteranus sira nian observasaun ho promosaun devisa foun ba membru pntl ne’e.candido maria alves hateten “promosaun ne’e hanesan passu positivu ida tan ba membru polisia sira,ho devisa foun ne’e bele fó motivasaun ba sira,tamba durante ne’e ita la hatene komandante mak ne’ebé no soldadu mak ne’ebé,agora ho devisa foun ne’e kapas teb-tebes bele atu bele fó forsa ka kbi’it bo’o liu tan ba sira atu bele serbisu makas hodi serbi ita nian povo no nasaun timor leste” candido ne’ebé hanesan veteranus hosi distritu aileu ne’e sublñha liu iha nia liamenon katak “ promosaun ne’e hanesan buat todan ida tan ba membru polisia sira,maibe maske todan tenke lao nafatin ba oin atu lao tuir lolos lei no orden” hosi sorin seluk ilidio maufelo kasu ba l.f katak “ nu’udar lider komunitariu ne’ebé besik liu iha kapital distritu,senti orgulhu ho promosaun ne’e tamba iha distritu aileu marka tan istoria foun ida ba membru pntl sira,promosaun ne’e bele lori tan instutisaun ne’e sai forsa liu tan iha futuru mai ” ilidio ne’ebé hanesan xefi suku aissirimou ne’e hato’o nia esperansa katak “ ho devisa foun ne’e sira bele hadia liu tan sira nian despilina tuir orden hosi komando no iliddio hateten nia parte prontoo atu kolabora hamutuk ho pntl sira atu fó siguransa ba komunidade,spesial liu ba distritu aileu” iha observasaun l.f ba sermonia tula devisa foun ne’ebé halo iha kuarter pntl distritu aileu ne’e lao ho susesu,maske iha promosaun ne’e membru polisia balu la konkorda ho devisa ne’ebé fó ba sira,maibe devisa ne’ebé simu mai duni hosi valor ne’ebé hetan liu hosi exame nasional.iha promosaun devisa ne’e tula dereitamente hosi komandante pntl distritu aileu supertendente antonino mauluta ho fó bensa devisa hosi padre parokia s

Laatste Update: 2016-06-12
Gebruiksfrequentie: 1
Kwaliteit:

Referentie: Anoniem

Enkele menselijke vertalingen met lage relevantie werden verborgen.
Toon lage-relevantie resultaten.

Krijg een betere vertaling met
7,782,536,075 menselijke bijdragen

Gebruikers vragen nu voor assistentie



Wij gebruiken cookies om u de best mogelijke ervaring op onze website te bieden. Door de website verder te gebruiken, geeft u toestemming voor het gebruik van cookies. Klik hier voor meer informatie. OK