Você procurou por: scientia (Latim - Croata)

scientia
znanje

scientia manu et mente
знање о руци и уму

recti sunt intellegentibus et aequi invenientibus scientia
sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju.

possidebunt parvuli stultitiam et astuti expectabunt scientia
glupaci baštine ludost, a mudre ovjenèava znanje.

novit iustus causam pauperum impius ignorat scientia
pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaæa spoznaju.

et dixerunt quomodo scit deus et si est scientia in excels
klanjat æe mu se svi vladari, svi æe mu narodi služiti.

ingrediatur ad doctrinam cor tuum et aures tuae ad verba scientia
obrati pouci srce svoje i uho svoje rijeèima mudrim.

ergo iob frustra aperit os suum et absque scientia verba multiplica
isprazno tada otvara job usta i besjede gomila nerazumne."

mirabilis facta est scientia tua ex me confortata est non potero ad ea
zaista, uzvišen je jahve, ali gleda na ponizna, a oholicu izdaleka poznaje.

testimonium enim perhibeo illis quod aemulationem dei habent sed non secundum scientia
svjedoèim doista za njih: imaju revnosti božje, ali ne u pravom razumijevanju.

ubi non est scientia animae non est bonum et qui festinus est pedibus offendi
revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotièe se.

et hoc oro ut caritas vestra magis ac magis abundet in scientia et omni sens
i molim za ovo: da ljubav vaša sve više i više raste u spoznanju i potpunu pronicanju

o timothee depositum custodi devitans profanas vocum novitates et oppositiones falsi nominis scientia
timoteju, poklad èuvaj kloneæi se svjetovnoga praznoglasja i proturjeèja nekog nazovispoznanja,

usquequo parvuli diligitis infantiam et stulti ea quae sibi sunt noxia cupiunt et inprudentes odibunt scientia
"dokle æete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle æe podsmjevaèima biti milo podsmijevanje, i dokle æe bezumnici mrziti znanje?

quis est iste qui celat consilium absque scientia ideo insipienter locutus sum et quae ultra modum excederent scientiam mea
tko je taj koji rijeèima bezumnim zamraèuje božanski promisao? govorah stoga, ali ne razumjeh, o èudesima meni neshvatljivim.

sed sicut in omnibus abundatis fide et sermone et scientia et omni sollicitudine et caritate vestra in nos ut et in hac gratia abundeti
stoga kao što se u svemu odlikujete - u vjeri, i rijeèi, i spoznanju, i svakoj gorljivosti, i u ljubavi svojoj prema nama - odlikujte se i u ovoj darežljivosti.

nunc autem fratres si venero ad vos linguis loquens quid vobis prodero nisi si vobis loquar aut in revelatione aut scientia aut prophetia aut in doctrin
a sada, braæo, kad bih došao k vama govoreæi drugim jezicima, što bi vam koristilo kad vam ne bih priopæio bilo otkrivenje, bilo spoznanje, bilo proroštvo, bilo nauk?

et fiduciam habuisti in malitia tua et dixisti non est qui videat me sapientia tua et scientia tua haec decepit te et dixisti in corde tuo ego sum et praeter me non est alter
u zloæu si se svoju uzdala, govorila si: 'nitko me ne vidi!' mudrost tvoja i znanje zavedoše te. u svom si srcu govorila: 'ja i nitko drugi!'

pueros in quibus nulla esset macula decoros forma et eruditos omni sapientia cautos scientia et doctos disciplina et qui possent stare in palatio regis ut doceret eos litteras et linguam chaldeoru
neka budu bez nedostatka, lijepi, vrsni u svakoj mudrosti, dobro pouèeni i bistri, prikladni da stoje na kraljevu dvoru; ašfenaz neka ih nauèi pismu i jeziku kaldejaca.

est vir in regno tuo qui spiritum deorum sanctorum habet in se et in diebus patris tui scientia et sapientia inventae sunt in eo nam et rex nabuchodonosor pater tuus principem magorum incantatorum chaldeorum et aruspicum constituit eum pater inquam tuus o re
ima u tvome kraljevstvu èovjek u kome prebiva duh boga svetoga. još za vremena tvoga oca naðe se u njemu svjetlo, razum i mudrost slièna mudrosti bogova. i zato ga kralj nabukodonozor, otac tvoj, imenova starješinom èarobnika, gatalaca, zvjezdara i mudraca.